Epidemija, fragmentacija, inflacija(4)

Epidemija, fragmentacija, inflacija (4)

Chen Kaifeng, glavni ekonomist SAD-a Huisheng Financial Management Company, rekao je da je epidemija uzrokovala brzo širenje jaza između bogatih i siromašnih između razvijenih gospodarstava i gospodarstava u razvoju te unutar svakog gospodarstva. Leonid Grigoriev, profesor na Ruskoj nacionalnoj višoj školi ekonomije, također smatra da je svjetska ekonomija postala neuravnoteženija nakon utjecaja epidemije, a gospodarstva u razvoju su još više zaostala.

Inflacija raste

Od početka ove godine općenito su porasli inflatorni pritisci u velikim svjetskim gospodarstvima. Među njima su posebno istaknuti inflatorni pritisci u Sjedinjenim Državama. U lipnju je američki indeks potrošačkih cijena (CPI) porastao za 5,4% na godišnjoj razini, što je najveći godišnji porast od 2008. godine.

Ekonomisti vjeruju da na nedavni porast globalne inflacije uglavnom utječu sljedeći čimbenici: razvijena gospodarstva predvođena Sjedinjenim Državama usvojila su opsežne fiskalne poticaje i labavu monetarnu politiku kao odgovor na utjecaj epidemije, što je rezultiralo ozbiljnom globalnom likvidnošću; Potrošnja stanovništva brzo se oporavila zbog popuštanja, no usko grlo u opskrbi uzrokovano epidemijom uzrokovalo je nedovoljnu ponudu dobara i usluga, a neravnoteža između ponude i potražnje dodatno je pogurala cijene; Federalne rezerve i Europska središnja banka prilagodile su okvire monetarne politike kako bi povećale toleranciju na inflaciju, i to u određenoj mjeri. Viša inflacijska očekivanja.