Nedostatak osobne zaštitne opreme ugrožava zdravstvene radnike diljem svijeta

WHO poziva industriju i vlade da povećaju proizvodnju za 40 posto kako bi zadovoljili rastuću globalnu potražnju

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da ozbiljan i rastući poremećaj u globalnoj opskrbi osobnom zaštitnom opremom (PPE) – uzrokovan sve većom potražnjom, paničnom kupnjom, gomilanjem i zlouporabom – dovodi živote u opasnost od novog koronavirusa i drugih zaraznih bolesti.

Zdravstveni radnici oslanjaju se na osobnu zaštitnu opremu kako bi zaštitili sebe i svoje pacijente od zaraze i zaraze drugih.

Ali nestašice ostavljaju liječnike, medicinske sestre i druge radnike na prvoj liniji opasno loše opremljene za brigu o pacijentima s COVID-19, zbog ograničenog pristupa zalihama kao što su rukavice, medicinske maske, respiratori, naočale, štitnici za lice, ogrtači i pregače.

“Bez sigurnih opskrbnih lanaca, rizik za zdravstvene radnike diljem svijeta je stvaran. Industrija i vlade moraju djelovati brzo kako bi povećali ponudu, ublažili izvozna ograničenja i uveli mjere za zaustavljanje špekulacija i gomilanja. Ne možemo zaustaviti COVID-19 bez zaštite zdravstvenih radnika", rekao je glavni direktor WHO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Od početka epidemije COVID-19 cijene su porasle. Kirurške maske su se šesterostruko povećale, N95 respiratori su se utrostručili, a haljine udvostručile.

Isporuka zaliha može trajati mjesecima, a tržišna manipulacija je široko rasprostranjena, pri čemu se zalihe često prodaju onome tko ponudi najviše.

WHO je do sada isporučila gotovo pola milijuna kompleta osobne zaštitne opreme u 47 zemalja*, no zalihe se brzo troše.

Na temelju modeliranja WHO-a, procjenjuje se da je za odgovor na COVID-19 svakog mjeseca potrebno 89 milijuna medicinskih maski. Za rukavice za pregled ta brojka ide do 76 milijuna, dok međunarodna potražnja za naočalama iznosi 1,6 milijuna mjesečno.

Nedavne smjernice WHO-a pozivaju na racionalnu i prikladnu upotrebu OZO u zdravstvenim ustanovama i učinkovito upravljanje opskrbnim lancima.

WHO surađuje s vladama, industrijom i Mrežom opskrbnog lanca za pandemiju kako bi potaknula proizvodnju i osigurala dodjelu sredstava za kritično pogođene i rizične zemlje.

Kako bi zadovoljila rastuću globalnu potražnju, WHO procjenjuje da industrija mora povećati proizvodnju za 40 posto.

Vlade bi trebale razviti poticaje za industriju da poveća proizvodnju. To uključuje ublažavanje ograničenja na izvoz i distribuciju osobne zaštitne opreme i drugih medicinskih potrepština.

Svakog dana WHO daje smjernice, podržava sigurne opskrbne lance i isporučuje kritičnu opremu zemljama u potrebi.

NOTE TO EDITORS

Od početka izbijanja COVID-19, zemlje koje su primile WHO zalihe OZO uključuju:

· Regija Zapadnog Pacifika: Kambodža, Fidži, Kiribati, Narodna Demokratska Republika Laos, Mongolija, Nauru, Papua Nova Gvineja, Samoa, Salamunovi Otoci, Tonga, Vanuatu i Filipini

· Regija jugoistočne Azije: Bangladeš, Butan, Maldivi, Mijanmar, Nepal i Istočni Timor

· Regija istočnog Mediterana: Afganistan, Džibuti, Libanon, Somalija, Pakistan, Sudan, Jordan, Maroko i Iran

· Afrička regija: Senegal, Alžir, Etiopija, Togo, Obala Bjelokosti, Mauricijus, Nigerija, Uganda, Tanzanija, Angola, Gana, Kenija, Zambija, Ekvatorijalna Gvineja, Gambija, Madagaskar, Mauritanija, Mozambik, Sejšeli i Zimbabve