Eurozona dobiva novu članicu, Hrvatska od sljedeće godine prelazi na euro

Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, europski povjerenik za ekonomska pitanja Gentiloni i hrvatski ministar financija Marić nedavno su u Bruxellesu u Belgiji potpisali sporazum kojim je propisano da će Hrvatska 1. siječnja 2023. prijeći na euro te postati 20. članica eurozone. Marić je rekao da je taj dan "važan i povijesni trenutak" za Hrvatsku.

Nakon što je u srpnju 2013. službeno postala članica Europske unije, Hrvatska je izrazila spremnost za ulazak u eurozonu. U proteklih 10 godina Hrvatska je uložila velike napore u održavanje stabilnih cijena, tečaja i dugoročnih kamatnih stopa, kao iu kontroli ukupnog državnog duga, kako bi zadovoljila standarde eurozone. Početkom lipnja ove godine Europska komisija je u svom "Izvješću o konvergenciji 2022." navela da je među ocjenjivanim zemljama Hrvatska jedina kandidatkinja koja je ispunila sve kriterije u isto vrijeme, a uvjeti za uvođenje eura su zrelo.

Hrvatske vlasti spremne su na mogući rast domaćih cijena izazvan uvođenjem eura. Proučavajući iskustva zemalja poput Malte, Slovenije i Slovačke, Hrvatska središnja banka utvrdila je da su unutar godinu dana nakon uvođenja eura cijene roba u različitim zemljama općenito porasle za 0,2 do 0,4 postotna boda, uglavnom zbog "zaokruživanja". " prilikom mijenjanja valuta. Prema sporazumu, hrvatska nacionalna valuta kuna će se preračunavati u eure po tečaju 7,5345:1. Kako bi se postigla nesmetana tranzicija prije mjenjačnice, od rujna ove godine trgovine u Hrvatskoj će istovremeno označavati cijene robe u kunama i eurima.

Sve u svemu, ulazak u eurozonu donijet će dobrobiti hrvatskom gospodarstvu. Tržišni analitičari smatraju da je turizam jedan od stupova hrvatskog gospodarstva, a prelazak na euro donijet će više pogodnosti međunarodnim turistima. I ne samo to, Hrvatska će dobiti stabilniji tečaj i viši kreditni rejting. Kako je istaknuo guverner Hrvatske središnje banke Vujičić, valutni rizici nestat će u najvećoj mogućoj mjeri, a za ulagače će Hrvatska u vrijeme gospodarske krize biti privlačnija i sigurnija. Vujičić vjeruje da će ulazak u eurozonu građanima i poduzetnicima u zemlji donijeti "konkretne, trenutne i trajne koristi".

Širenje eurozone u ovom trenutku želi pokazati "solidarnost" i "snagu". Pod utjecajem čimbenika poput rusko-ukrajinskog sukoba, europsko je gospodarstvo u teškoj situaciji. Neko vrijeme se pojačala volatilnost europskog tržišta duga, a stopa inflacije u eurozoni nastavila je rasti. Dana 12. srpnja dogodio se čak i rijetki fenomen da je euro pao na istu razinu kao i dolar, odražavajući veliku zabrinutost tržišta zbog neizvjesnosti europskih gospodarskih izgleda. Izvršni potpredsjednik Europske komisije Dombrovskis smatra da u tako izazovnim vremenima, potez Hrvatske za ulazak u eurozonu dokazuje da euro ostaje "privlačna, otporna i uspješna globalna valuta" te nacionalna snaga u Europi i simbol zajedništva.

Od službenog puštanja eura u optjecaj 2002. godine, postao je zakonsko sredstvo plaćanja u 19 zemalja. Bugarska je dobila pristup Europskom tečajnom mehanizmu, odnosno čekaonici eurozone, u isto vrijeme kad i Hrvatska u srpnju 2020. godine. Međutim, Europska komisija smatra da zbog visoke stope inflacije i pravnog sustava koji nije u skladu s EU-om, Bugarska nije u potpunosti ispunila tražene uvjete te bi moglo potrajati da se pridruži eurozoni.