Euro zona dodaje novu članicu, Hrvatsku koja će od sljedeće godine preći na euro

Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde, evropski komesar za ekonomska pitanja Gentiloni i hrvatski ministar finansija Marić nedavno su u Briselu u Belgiji potpisali sporazum kojim se predviđa da će Hrvatska 1. januara 2023. godine preći na evro, a zemlja će postati 20. članica Evropske centralne banke. eurozone. Marić je rekao da je taj dan bio "važan i istorijski trenutak" za Hrvatsku.

Nakon što je zvanično postala članica Evropske unije u julu 2013. godine, Hrvatska je izrazila spremnost da se pridruži zoni evra. Hrvatska je u proteklih 10 godina ulagala velike napore da održi stabilne cijene, tečajeve i dugoročne kamate, kao i da kontroliše ukupni državni dug, kako bi ispunila standarde eurozone. Početkom juna ove godine Evropska komisija je u svom "Izvještaju o konvergenciji 2022." navela da je među ocjenjivanim zemljama Hrvatska jedina zemlja kandidat koja je istovremeno ispunila sve kriterije, a uvjeti da zemlja uvede euro su zreo.

Hrvatske vlasti spremne su na mogući rast domaćih cijena uzrokovan uvođenjem eura. Proučavajući iskustva zemalja poput Malte, Slovenije i Slovačke, Centralna banka Hrvatske je utvrdila da su u roku od godinu dana nakon uvođenja eura cijene roba u raznim zemljama općenito porasle za 0,2 do 0,4 postotna poena, uglavnom zbog „zaokruživanja " prilikom razmjene valuta. Prema sporazumu, hrvatska nacionalna valuta kuna bit će preračunata u eure po kursu od 7,5345:1. Kako bi se postigla nesmetana tranzicija prije mjenjačnice, od rujna ove godine trgovine u Hrvatskoj će istovremeno označavati cijene robe u kunama i eurima.

Sve u svemu, pridruživanje eurozoni donijet će koristi hrvatskoj ekonomiji. Tržišni analitičari smatraju da je turizam jedan od stubova hrvatskog gospodarstva, a prelazak na euro će donijeti više pogodnosti međunarodnim turistima. I ne samo to, Hrvatska će dobiti stabilniji tečaj i viši kreditni rejting. Kako je istakao guverner Hrvatske centralne banke Vujičić, valutni rizici će nestati u najvećoj mogućoj mjeri, a za investitore će Hrvatska biti privlačnija i sigurnija u vrijeme ekonomske krize. Vujičić smatra da će ulazak u zonu evra građanima i preduzetnicima u zemlji doneti "konkretnu, trenutnu i trajnu korist".

Širenje eurozone u ovom trenutku želi pokazati "solidarnost" i "snagu". Pod uticajem faktora kao što je rusko-ukrajinski sukob, evropska ekonomija je u teškom stanju. U određenom vremenskom periodu, volatilnost evropskog tržišta duga je intenzivirana, a stopa inflacije u zoni evra je nastavila da raste. Dana 12. jula došlo je čak i do rijetkog fenomena da je euro pao na isti nivo kao dolar, što odražava veliku zabrinutost tržišta zbog neizvjesnosti evropskih ekonomskih izgleda. Izvršni potpredsjednik Evropske komisije Dombrovskis smatra da u tako izazovnim vremenima, potez Hrvatske za pridruživanje eurozoni dokazuje da euro ostaje "privlačna, otporna i uspješna globalna valuta" i nacionalna snaga u Evropi i simbol jedinstva.

Od zvaničnog opticaja eura 2002. godine, on je postao zakonsko sredstvo plaćanja u 19 zemalja. Bugarskoj je odobren pristup Evropskom mehanizmu deviznog kursa, odnosno čekaonici evrozone, u isto vreme kada i Hrvatska u julu 2020. Međutim, Evropska komisija smatra da zbog visoke stope inflacije i neusklađenosti pravnog sistema sa EU Bugarska nije u potpunosti ispunila tražene uslove, te da može potrajati da se pridruži eurozoni.